Zašto nosimo svoje bebe? (Prednosti nošenja djece, sa znanstvenim izvorima)

Prednosti nošenja djece (babywearinga) često se spominju kao razlog nošenja djece. Vjerojatno je najpoznatije istraživanje iz 1986. koje je pokazalo da djeca koja su nošena plaču 43% manje preko dana i 51% manje noću od djece koja nisu nošena. Uz to, relativno je poznata i klokanska njega, praksa da se nedonoščad često i dugo stavlja u kontakt koža na kožu s roditeljima (prvenstveno majkom). Ovakva je njega započela u Bogoti (Colombia) zbog nedostatka inkubatora, no dokazano je bebe brže i bolje napreduju, a majke imaju manje problema s dojenjem, tako da se danas koristi i u najboljim neonatološkim odjelima na Zapadu.

Ipak, jedan od najčešćih savjeta novim roditeljima jest: “Ne navikavaj ga na ruke!” :( Te fantastične ruke čine se izvorom svih zala te glavnim krivcem zbog kojeg nećete spavati sljedećih nekoliko godina dok vaše dijete izrasta u razmaženog tiranina. Možda ste već pročitali da se djeca koja su ostavljena da plaču navikavaju na stres i povišene razine kortizola i planirate kupiti, ili već imate, neku vrstu nosiljke. Ono što meni osobno nedostaje u većini takvih članaka su znanstveni izvori, zato vam donosim listu razloga uz koje stoje izvori za sve tvrdnje.

 Pažnja: Lista je prevedena s engleskog na hrvatski i objavljena s dopušenjem. Originalni post možete pročitati na Boba.com.

Prednosti nošenja djece

1. Povećana imunološka zaštita

Ako majka doji svoje dijete, ona stvara antitijela kao odgovor na sve mikrobe s kojima su došli u kontakt te ih prenosi na svoje dijete. (Lawn, 2010)2 Dodir je toliko važan za zdrav razvoj djeteta da nedostatak dodira ili razdvajanje majke i djeteta (čak i uz kolica) zapravo uzrokuje otpuštanje velike količine toksičnih hormona stresa kortizola. Velike razine kortizola u krvi u odvajanje od majke može negativno utjecati na imunološki sustav budući da bi tijelo moglo prestati proizvoditi leukocite (krvne stanice koje se bore protiv infekcije).

2. Služi kao prevencija infekcija uha i ublažava simptome refluksa. (Tasker, 2002)13

3. Regulira tjelesnu temperaturu

Dijete može lakše održavati vlastitu tjelesnu temperaturu ako je uz oca ili drugu osobu koja skrbi o njemu. S majkom pak, djeca imaju “toplinsku sinkronizaciju”. Ako dijete postane prehladno, temperatura majčinog tjela porast će za stupanj kako bi pomogla ugrijati dijete (Ludington-Hoe, 2006)10. Ukoliko dijete postane previše toplo, temperatura majčinog tijela pada za stupanj kako bi ohladila dijete. Skvrčeni položaj na majčinim prsima učikonvitiji je za zadržavanje tjelesne temperature od ležanja u ravnom položaju.

4. Poboljšava laktaciju, učestalost te trajanje dojenja (Furman, 2002)9

5. Poboljšava dobivanje na težini i visini

Visoke razine kortizola koje su posljedica odvajanja majke i djeteta mogu imati negativan utjecaj na hormone rasta. Uz prisutnost majke koja pomaže djetetu regulirati disanje, otkucaje srca i tjelesnu temperaturu, dijete ima manje energetske potrebe i može sačuvati svoju energiju i kalorije te ih iskoristiti za rast. (Charpak, 2005)5

6. Podržava stanje aktivne budnosti

Kad su u uspravnom položaju na majčinim prsima, bebe provode više vremena u stanju tihe budnosti.

7. Smanjuje učestalost apneje i nepravilnog ritma disanja

Kad se dijete nosi na prsima bilo kojeg roditelja, obično se vidi poboljšanje u ritmu disanja djeteta. Dijete može čuti disanje roditelja te to stimulira djetetovo disanje tako da beba kopira roditeljev ritam disanja. (Ludington-Hoe, 1993)7

8. Stabilizira otkucaje srca

Bradikardija (nizak broj otkicaja srca, ispod 100) znatno je smanjena, a tahikardija (ubrzan rad srca, iznad 180) rijetko se javlja. (McCain, 2005)11 brzina otkucaja srca iznimno je važna za mozak djeteta jer on treba stalan i konstantan protok krvi kako bi dobio kisik za rast i normalan rad.

9. Ublažava reakciju na stres

Bebe bolje podnose bol i kraće plaču od boli (u procedurama kao što je vađenje krvi iz pete). (Kostandy, 2008)1

10. Poboljšava neurološki razvoj

[Nošena djeca] imaju bolje rezultate na testovima mentalnog i motoričkog razvoja u prvih godinu dana života. (Charpak et al., 2005)2

11. Podiže opskrbljenost kisikom u bebinom tijelu. (Feldman, 2003)8

12. Pruža duža razdoblja mirnog sna

Bebe ostaju mirnije i prelaze iz jedne vrste spavanja u drugu (Ferber, 2004)4 te općenito duže spavaju. (Messemer, 1997)12

13. Oponaša okoliš majčine utrobe

Dijete nastavlja dobivati dodir, ritam, pritisak te ugodne i smirujuće zvuke majčina srca, disanja i ritmičkog kretanja. Tu je dijete na idealnom mjestu tijekom “vanjske gestacije” – odnosno sljedećih devet mjeseci nakon rođenja.

14. Spašava živote

Prema posljednjim istraživanjima provođenje klokanske njege, odnosno posebnog načina držanja nedonoščeta koža na kožu, smanjilo je za 51% smrtnost novorođenčadi. Ovo se odnosi na situaciju kad su bebe (stabilne i lakše od dvije kile) bile u klokanskoj njezi kod majke koja ih je dojila tijekom prvog tjedna nakon rođenja. (Lawn, 2010)2

Savjet: Zanima li vas ova tema, uključite se u u grupu na Facebooku Nošenje djece (babywearing)!

Literatura

  1. Kostandy et al., “Kangaroo Care (Skin Contact) Reduces Crying Response to Pain in Preterm Neonates: Pilot Results,” Pain Management Nursing 2008: 9:55-65
  2. Lawn et al., “‘Kangaroo Mother Care’ to Prevent Neonatal Deaths Due to Preterm Birth Complications,” International Journal of Epidemiology” 2010: April.
  3. Whiting, J.M.W., “Environmental Constraints on Infant Care Practices”. In Handbook of Cross-Cultural Human Development edited by R.H. Munroe, R.L. Munroe & B.B. Whiting, New York:Garland STPM Press, 2005.
  4. Ferber et al., “The Effect of Skin-to-Skin Contact (Kangaroo Care) Shortly After Birth on the Neurobehavioral Responses of the Term Newborn: A Randomized, Controlled Trial. Pediatrics 113 2004:858-865.
  5. Charpak, N., “Kangaroo Mother Care: 25 Years After,” Acta Paediatric 94 2005: 5, 514-522.
  6. Powell, A. “Harvard Researchers Say Children Need Touching and Attention,” Harvard Gazette.
  7. Ludington-Hoe, S. Kangaroo Care: The Best You Can Do to Help Your Preterm Infant. New York: Bantam Books, 1993.
  8. Feldman et al. “Testing a Family Intervention Hypothesis: The Contribution of Mother-Infant Skin-to-Skin contact (kangaroo care) to Family Interaction, Proximity, and Touch,” 2003 March Journal of Family Psychology. Vol. 17, 94-107
  9. Furman, L. “Correlates of Lactation of Very Low Birth Weight Infants,” 2002 Pediatrics Vol. 109 (4) 57
  10. Ludington-Hoe, S. “Breast Infant Temperature with Twins during shared Kangaroo Care,” 2006 Journal of Obstetric , Gynecologic and Neonatal Nursing, 35 (2) 223-231
  11. McCain, G et al. “Heart Rate Variability Responses of a Preterm Infant to Kangaroo Care,” 2005 Journal of Obstetrics, Gynecologic, and Neonatal Nursing,” 34 (6), 689-694.
  12. Messmer P. et al., “Effect of Kangaroo Care on Sleep Time for Neonates,” 1997 Pediatr. Nurs. 23, no. 4 408-414.
  13. Tasker, A., Dettmar, P. W., Panetti, M., Koufman, J. A., Birchall, J. P., and Pearson, J. P. (2002). Is gastric reflux a cause of Otitis media with effusion in children? The Laryngoscope, 112:1930–1934. 

 

Naslovna fotografija preuzeta je s Bobine Facebook fan stranice.