

Stvari koje djeca često koriste, često treba i prati jer ih brzo zaprljaju, zabalave, pomokre… Slično je i s nosiljkama, posebno kad su djeca manja. Mnoge roditelje zanima kako se peru nosiljke za djecu jer ih je strah da ne unište pranjem. Olakotna okolnost je svakako to što većina nosiljki nije napravljena od lako uništivih materijala! No, ipak, kod pranja postoji par osnovnih pravila pravila:
Omekšivač se ne koristi zbog toga što bi mogao nosiljku učiniti skliskom. Ne želite da tkanina klizi kroz čvorove, prstenove ili kopče. Skliska nosiljka nije sigurna nosiljka! No, što je s uputama? Ako ih imate, pročitajte ih i poštujte što u njima piše. Proizvođači će vas upozoriti ako vaša nosiljka zahtjeva posebnu njegu. Ako nemate upute, čitajte dalje.
Međunarodni tjedan nošenja djece (International Babywearing Week) obilježava se od 4. – 10. listopada 2015. godine. U SAD-u je to tjedan tijekom kojeg se održavaju mnogi sastanci i razna druženja s ciljem promocije i slavlja nošenja djece, edukacije medija na mnoge prednosti nošenja djece.
S velikim vas veseljem i ponosom obaviještavam da vas povodom Međunarodnog tjedna nošenja djece darujemo ne jedan, već čak četiri poklona! Zahvaljujući darežljivim sponzorima (Microedra, Nosime.hr i Eko Butik) imam vas čast pozvati da se prijavite se za darivanje na kraju ovog posta.
Apeliram i na to da tijekom tjedna objavite na svojim profilima neku sliku nošenja djece ili započnete razgovor s prijateljima na tu temu kako bismo zajedno što više roditelja upoznali s ovom starom i nježnom praksom. Podijelite i s njima link na ovo darivanje, možda bi ih poklonjena nosiljka potaknula da i sami isprobaju babywearing!
Čekanje prinove predstavlja puno troškova u životu mladih roditelja, a odlazak mlade mame na porodiljni često znači i manju plaću sljedećih 6-12 mjeseci djetetova života. Nije iznenađujuće da mnogo roditelja pokušava uštedjeti koju kunu gdje može, no nisu svi predmeti nešto na čemu bi se trebalo štediti. Smatram da je dobra nosiljka jedan od najkorisnijih predmeta za većinu roditelja u prvoj godini djetetova života, no one znaju biti skupe. Ergobaby jest popularan proizvođač ergonomski ispravnih klokanica i jedan od najčešće kopiranih proizvoda za djecu. Razgovarala sam s jednom mamom koja je isprobala lažni i pravi Ergobaby jer me zanimala njezina usporedba.
Prije razgovora, ponovila bih ono što često ponavljam u grupi na Facebooku Nošenje djece (babywearing). U grupi zabranjujemo prodavati ili davati linkove na nosiljke za koje se zna da su kopije. Predsjednica Babywearing International of San Antonio edukatorica je za nošenje već pet godina, a radi i za Ergobaby. Tvrtka Ergobaby jest, naravno, svjesna problema s lažnim nosiljkama iz Kine. Zanemarimo li pravnu i etičku stranu priče, ove su kopije problematične zbog toga što su kopče znale pucati, a punjenje je u određenim nosiljkama imalo olovo. Uz ove njene argumente, lažne klokanice nisu prošle testove i provjere pa ne znate od kakvih se materijala rade, kojim su bojama bojane, koliko su snažni konci kojima su sašivene.
Klokanice su moja omiljena vrsta nosiljke i uglavnom su prva nosiljka koju ću zgrabiti prilikom izlaska iz kuće. Volim ih zbog toga što su jednostavne za korištenje, brzo se namjeste i ugodne su jer raspoređuju težinu na bokove, ali i na oba ramena. LennyLamb klokanica korištena je kroz tri tjedna, realno možda 10 – 14 dana prije nego što sam skupila dojmove za recenziju.
U zadnjih 10 mjeseci imala sam prilike isprobati Beco, Tulu, Ergo, Pognae, Lillebaby i, naravno, LennyLamb. Recenziju ću strukturirati u tri dijela: prvo, tehnički detalji oko veličine nosiljke i dobi za koju je namijenjena; drugo, moje iskustvo u korištenju te nosiljke i treće, usporedba sa sličnim nosiljkama koje sam imala pri ruci (Toddler Lenny Lamb klokanicom i standard Tulom).
“RODA – Roditelji u akciji i humanitarna udruga ADRA Hrvatska organiziraju prikupljanje rabljenih dječjih nosiljki te njihovu isporuku u Makedoniju ili Grčku, odnosno na mjesta na kojima sada počinju daljnji transferi za Europsku uniju”, objavljeno je jučer na Rodinoj web stranici. Svatko tko je ikad koristio nosiljku zna koliko će biti korisna roditeljima, a za one koji nemaju iskustva, Roda objašnjava zašto prikupljaju je pokrenuta akcija prikupljanja nosiljki:
Izbjeglicama koje nose sa sobom malu djecu od velike pomoći bile bi dječje nosiljke. Najveći je razlog da se u gužvi ne odvoje od djeteta, da im nitko ne može uzeti dijete, te da prilikom kretanja imaju slobodne ruke za držanje druge djece ili nošenje stvari. Na taj način bi i imali barem jednu čistu podlogu na koju mogu staviti djecu kad negdje zastanu odmoriti se.
Roda skuplja sve vrste nosiljki, s uputama ili bez uputa za korištenje, i to na sljedećim lokacijama:
Radim na tome da napravimo upute za sigurno korištenje nosiljki i kartice koje pokazuju idealan položaj djeteta ovisno o dobi i vrsti nosiljke te da ih dostavimo zajedno s nosiljkama. Ako imate nosiljku koju želite donirati, no ne možete si priuštiti trošak poštarine, molim Vas da mi se javite.
Hvala unaprijed svima koji će se odazvati akciji.
Featured image originally found at Roda’s Facebook post.
Jasno vam je bilo čim ste vidjeli naslov da je ovaj tekst reakcija na kolumnu Doris Pinčić Rogoznice i njezin post “Ja sam Doris i udarila sam svoje dijete po guzi“. U tekstu Doris objašnjava kako je njezin sin bio izrazito neposlušan bacajući predmete sa stola te ga je ona, nakon što objašnjavanje nije urodilo plodom, lupila po guzi. Nakon toga ga je zatvorila u sobu gdje se on” sljedećih 20 minuta bacao po krevetu“. Tekst zaključuje riječima:
Općenito, imam dojam da smo danas od odgoja napravili znanstvenu fantastiku pa da stvaramo male mimoze koje odgajamo u svijetu duga, leptira i slonića koji prde (ispričavam se na izrazu) maslačke.
Batina nije izašla iz raja, nije mu ni bila blizu, ali u tom raju u kojem je nema ipak postoje određena pravila da bi stvari funkcionirale i bile rajski ugodne i upravo zato poprilično sam sigurna da ovo nije bio zadnji udarac po guzi, a vi me tužite telefonu koje god boje želite.
Prvo, da se razumijemo, ne namjeravam je tužiti nikakvim telefonima, ovo se, čini se, već tri dana nalazi na dnevnom redu i pravobraniteljica za djecu je dala općenitu i neobvezujuću izjavu o ovome. Ja sam očito izvan toka kad sam tek danas čula za cijelu priču.
Drugo, zanimljivo mi je da se ispričava na izrazu prditi, ali ne ispričava se na tome što namjerava nastaviti tući vlastito dijete.
Treće, ovo ne pišem zbog Doris niti očekujem da će ikad pročitati. Nju ne zanima zašto ja ne udaram svoje dijete. Pišem zato jer želim nekom drugom roditelju, koji osjeća da je pogrešno tući svoje dijete, no okolina joj/mu govori da su “svi dobro ispali” dam šansu da pročita i drugačiji stav.
Nošenje djece ljeti, pri visokim temperaturama, poseban je izazov. Odjednom vam vaša omiljena nosiljka postaje neprijatelj jer već znate da ćete ju skinuti u lokvici znoja. Vjerojatno razmišljate da morate kupiti novu nosiljku ili da ljeti jednostavno nije moguće nositi bebe i da je bolje da odustanete dok se temperatura ne spusti na ugodnih 20 stupnjeva.
Postoje nosiljke koje su ugodnije ljeti, to je točno, no nije nužno kupovati novu nosiljku. Neovisno o tome u čemu nosite, ostaje činjenica da je beba zavezana na veliki radijator koji konstantno grije na nekih 36-37 stupnjeva (vas), a da ste vi na sebe zavezali takav isti mali radijator (bebu). Ipak, nekoliko dobrih savjeta i malo planiranja pomoći će da se vi i vaša beba osjećate ugodnije.